Nefrologija

Nefrologija je grana medicine koja se bavi izučavanjem rada i bolesti bubrega.

Bubrežne bolesti su česte, mogu biti opasne, bitno ih je prepoznati na vrijeme i započeti blagovremeno liječenje.

Pored detaljnog razgovora i kliničkog pregleda nefrološki pregled se prema indikaciji proširuje laboratorijskim analizama krvi i urina, ultrazvučnim pregledom bubrega i urotrakta, mikrobiološkim analizama (urinokultura, brisevi).

U okviru nefrologije liječi se veliki broj zdravstvenih problema vezanih uz bubreg, mokraćni sistem i prostatu, a najčešći razlozi posjete nefrologu su problemi sa mokrenjem.

Bubrežna slabost je vrlo česta, najčešće nastaje kao posljedica dugotrajne šećerne bolesti, bolesti srca i krvnih sudova, opstrukcije i infekcije mokraćnih puteva (najčešće kalkuloza i uvećana prostata ). U početku se ne primećuje, podmukli tok, bez ili sa minimalnim nespecifičnim tegobama.

• Koja oboljenja spadaju pod domen nefrologije?

• Liječenje bubrežnih bolesti

• Preventivne usluge hipertenzije, dijabetesa i ateroskleroze koje utiču na rad bubrega

• tretmani  i usluge praćenja bolesnika u završnoj fazi bubrežne bolesti

Upala bubrega (kao što su nefritis i pijelonefritis)

Akutno zatajenje bubrega

Hronično zatajenje bubrega

Infekcije mokraćnog sustava

• Hipertenzija (na bazi bubrega)

• Hronični nefritis

• Albumin

Bubrežni kamenci

• uremije

Rak bubrega

• Koje postupke obavlja nefrolog?

Nefrolozi su ljekari specijalisti koji rade  biopsije bubrega, postavljanje katetera za hemodijalizu, postavljanje katetera za peritonealnu dijalizu, upravljanje fistulama na hemodijalizi, praćenje i upravljanje pacijentima na hemodijalizi, praćenje i upravljanje pacijentima peritonealne dijalize, Priprema pacijenta za transplantaciju bubrega, praćenje i apsorpcija pacijenta za vrijeme i nakon transplantacije bubrega. Takođe nefrolog   odlučuje  kada će  liječenje započeti dijagnosticiranjem bolesti, organiziranja promjenu načina života i liječenja lijekovima u akutnom i hroničnom zatajivanju bubrega, sklapanja lijekova za smanjenje gubitka proteina u urinu , planira redovite nefrološke kontrole za pacijente nakon primjene potrebnog protokola liječenja.

Razlika između nefrologije i urologije

Polje urologije obuhvaća mnogo šire područje tijela i uključuje principe medicinskog i hirurškog liječenja. Nefrologija je povezana s bubrežnim bolestima a zatajenje bubrega je glavno područje nefrologije. Područje nefrologije ne uključuje  područje hirurškog proučavanja poput urologije. Dijalizno liječenje je također odgovornost područja nefrologije.

Šta je bubrežni kamen? Koji su simptomi bubrežnih kamenaca?

Tvorba tvrdih materija na bazi minerala nazivaju  se bubrežni kamenci. Zbog bubrežnih kamenaca, ljudi mogu danima imati iznenadne i jake bolove. Kamen u bubrezima očituje se bolom u trbuhu, ispod leđa ili sa strane trbuha, karakteriziran teškim i naglim formiranjem. Mučnina, povraćanje, vidljive promjene u boji urina, miris urina, proljev i groznica  također su drugi znakovi bubrežnog kamena.

Mnogi ljudi pitaju : "Kako se riješiti bubrežnog  kamena?" Tražeći odgovor na pitanje, savremene metode liječenja dolaze do izražaja. Sitni kamenčići do 5 mm u bubregu mogu se izbaciti lijekovima i  sa puno tečnosti koju daje nefrolog. Krupnije   kamenje se može lomiti tvrdim ili zakrivljenim ureteroskopima pomoću laserskih ili pneumatskih lomišta kamena u kanalu zvanom ureter između bubrega i mjehura probijanjem udarnih talasa s vanjske strane tijela. Za kamenje veće od 2 cm u bubrezima, kamenje se može slomiti nefroskopskom metodom.

Ne zanemarujte bolesti bubrega

Prvi rizik s kojim se susrećemo kod hronične bolesti bubrega jeste  gubitak bubrega, što može zahtijevati  dijalizu ili transplantaciju bubrega u budućnosti. Drugi rizik su rane smrti povezane s bolestima srca. Pojedinci za koje se smatra da su zdravi, ali za koje se kasnije utvrdi da imaju hronične bolesti bubrega, imaju deset puta veću stopu smrtnosti od koronarnog zatajenja srca, cerebralne hemoragije i okluzije krvožilnog sustava, okolne (periferne) bolesti arterija, bez obzira na stepen bubrežne bolesti.

Načini zaštite zdravlja bubrega

Konzumiranje vode važno je za održavanje zdravlja bubrega. Ljudi ne bi trebali biti dehidrirani, trebali bi obratiti pažnju na gubitak tekućine zbog proljeva ili povraćanja. Takođe, treba obratiti pažnju na upotrebu soli. Treba pratiti da li postoji šećer u krvi, masti u krvi i anemija. Prestanak pušenja važan je faktor koji sprečava napredovanje hronične bolesti bubrega. Povećana fizička aktivnost i kontrola tjelesne težine su druge mjere koje se mogu poduzeti. Osobe koje pate od hronične bolesti bubrega ili su izložene visokom riziku potrebno je redovno pregledavati.